Piše: Senka Hodžić, muzička urednica u odjelu Muzičke produkcije BHRT-a za festival SVEM
Na završnom koncertu u sklopu ovogodišnjeg 32. izdanja festivala Sarajevske večeri muzike, održanom u utorak, 26. maja u dvorani Narodnog pozorišta, sarajevska publika imala je priliku doživjeti jedinstven koncertni događaj čiji je centralni dio svakako bio dugo iščekivani nastup renomiranog ruskog pijaniste svjetskog glasa Nikolaja Luganskog uz Sarajevsku filharmoniju, a pod dirigentskom palicom maestra Ive Lipanovića, uvijek rado viđenog sarajevskog gosta. U kontekstu repertoara, koncert je bio sastavljen iz dva dijela, pri čemu je Sarajevska filharmonija pod ravnanjem Lipanovića izvela poznate Peer Gynt Svite br. 1 i br. 2 norveškog majstora kasnog romantizma Edvarda Griega (1843-1907), dok je drugi dio bio rezervisan za nastup Luganskog i izvedbu jednog od najznačajnijih djela klavirske literature 20. stoljeća – Koncerta za klavir i orkestar u g mollu br. 2 op. 16 majstora ruske muzike Sergeja Prokofjeva (1891-1953).
Izvedba Griegovih Peer Gynt svita u sklopu ovog koncertnog događaja označila je rado izvođen, široj publici prijemčiv i slušan repertoar. Djela o kojima je riječ nastala su kao scenska muzika za predstavu norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena, za čiju je istoimenu dramu Grieg komponovao muziku, a nakon izvjesnog vremena je prilagodio i organizovao u dvije svite op. 46 (Svita br.1) i op. 55 (svita br. 2). Izvedba Prve svite donijela je siguran i rutinski pristup članova Sarajevske filharmonije, koji pod ravnanjem maestra Lipanovića uvijek pruže dobre koncertne partije. Šarolika lepeza ugođaja u Prvoj sviti koja je započela sa iznimno poznatom temom Jutarnjeg raspoloženja, preko melanholije Asine smrti i veselog Anitrinog plesa do čuvenih orkestarskih gradacija u završnom odlomku U dvorani gorskog kralja potvrdila je standardno dobar nivo izvedbe uz izniman angažman pojedinih sekcija kao što su drvena duvačka i sekcija udaraljki, kao i gudačka sekcija, koje su imale dobru izvođačku večer. Sjevernjačka kombinacija melanholije i ushita nastavila se i kroz izvedbu Druge svite sa stavcima Nevjestina otmica. Ingiridna tužaljka, Arapski ples, Povratak Peera Gynta. Olujna večer na moru i Solvejgina pjesma donijele su kvalitetne izvedbe orkestra pod ravnanjem Lipanovića, pri čemu vrijedi posebno istaći izvedbu trećeg stavka, Povratak Peera Gynta u kojem je orkestar pokazao zavidnu ekspresivnost i dinamičku snagu.
Nakon pauze, bilo je vrijeme za nastup Filharmonije sa pijanistom Luganskim i izvedbu četverostavačnog djela koje se s pravom smatra jednim od najtežih i najkompleksnijih, ali i muzički najintrigantnijih djela pijanističkog repertoara. Koncert za klavir br. 2 Sergeja Prokofjeva predstavlja posebno izazovan zadatak ima li se u vidu da se radi o djelu koje od pijaniste, dirigenta i orkestra zahtijeva nivo saradnje koji prevazilazi puku koordinaciju, i postavlja zadatak međusobnog interpretativnog nadopunjavanja, tehničke preciznosti, nevjerovatan virtuozitet solističke klavirske dionice, koji nikada ne postaje sam sebi svrha već je uvijek u službi tkanja muzičke teksture djela, i njene koegzistencije sa orkestarskim slogom. Doda li se tome zahtjev isticanja svih nijansi harmonskog kolorita i težnje ka ekspresivnosti, postaje jasno o kakvom se djelu radi. Nikolaj Luganski je svojom suverenom izvedbom Koncerta sarajevskoj publici demonstrirao karakteristike po kojima ga svjetska muzička javnost prepoznaje – tehničku preciznost, intelektualistički pristup i pažljiv odnos prema svim mikro i makro cjelinama muzičkog teksta. Ako riječi “smirenost” i “dominacija” mogu prirodno biti dio iste sintagme, onda je to zasluga scenske i pijanističke pojave Nikolaja Luganskog. Kao izdanak klasične ruske pijanističke škole i pijanista zrele generacije, Luganski demonstrira pijanističku i interpretativnu superiornost bez mnogo pompe, sa kontrolisanom izražajnošću, jasnom artikulacijom svakog tona, i zaokruženošću svake fraze, ali i snagom koja je potrebna u tutti dijelovima sa orkestrom. U vremenu kada mlađi naraštaji koncertnih umjetnika stasavaju pod okriljem ambijenta u kojem je za uspješnu karijeru potrebno imati mnogo vanmuzičkih faktora na svojoj strani, Luganski nas je ponovo podsjetio da je najvažniji element jedne karijere i dalje snaga onoga što se dešava u dodiru sa instrumentom. Vrijedi istaći i da je orkestar Sarajevske filharmonije u toku izvedbe koncerta sve vrijeme bio na izuzetnom nivou, izvrsno se nadopunjavajući sa solistom.
Za kraj odličnog koncerta, Luganski je sarajevsku publiku počastio sa dva bisa: Lilacs op. 21 br. 5 Rachmaninova i Fantaisie-Impromptu u cis mollu op. 66 Chopina.
Koncert koji smo imali priliku gledati i slušati u Narodnom pozorištu još jednom je u punom sjaju predstavio dirigentsku izvrsnost Ive Lipanovića, spremnost na zahtjevan repertoar Sarajevske filharmonije i iznimnu sreću domaće publike koja je imala priliku doživjeti nastup pijaniste kao što je Nikolaj Luganski. Ovogodišnji SVEM od sarajevske publike oprostio se u velikom stilu, a ispraćamo ga sa željom da naredni bude jednako uspješan i da nas ponovo obraduje nastupima renomiranih imena umjetničke muzike!
